Alef Science Fiction Magazine 024

Home > Other > Alef Science Fiction Magazine 024 > Page 23
Alef Science Fiction Magazine 024 Page 23

by MoZarD


  toje, naime, neke tipske povijesne situ‐

  rano. Rulja. Poplašena stoka. Gnjev jer

  acije koje su se ponavljale u prošlosti, a

  misle da odviše rade a dobivaju premalo

  ponavljat će se i u budućnosti. Ja sam

  pića, droge i seksa. To smo rješavali

  jednom zgodom svoje pisanije pokušao

  jednostavno. Glas joj je bio potez britve

  definirati kao “povijesni roman koji je

  kroz mekano tkivo. ‐Evakuacija, shvaćate.

  zbiva u budućnosti”. Dakle, i u prošlosti i

  Strojevima to nije škodilo.

  u sadašnjosti privlače nas neki trenuci,

  Roman bi se zvao Pobuna, a zbivao bi se

  neki motivi, neke teme paralelne

  nekoliko ‐ neodređen broj ‐ desetaka

  sadašnjem trenutku. Brodolom kod Tbule

  tisućljeća prije Efforta. Bio bi to roman o

  zapravo je roman o truljenju jednoga

  jednoj posve besmislenoj pobuni, u kojoj

  društva, o onoj nevidljivoj, podmukloj,

  ljudi nemaju nikakve šanse. Ali se ipak

  tajnoj agoniji komunizma. Na površini je

  bune i idu u smrt samo zato da bi osjetili

  sve u redu, ljudi su siti, zadovoljni, imamo

  da su ljudi.

  utopiju. Ali nešto iznutra glođe, trune,

  Evo opet, kao i u romanu, spoj žestine i

  truje ‐ činjenica, zapravo, da je u utopiji

  gorčine. Zar si toliko zaljubljen u Pandoru,

  zaustavljen život, a time i sama moguć‐

  koja je iz svoje kutije pustila sva zla,

  nost rasta. Bilo je to predviđanje kata‐

  ostavivši zatvorenom samo nadu?

  strofe usred idile. Sasvim intuitivno.

  Nisam ja takav pesimist, niti je tu tolika

  Ali junak Brodoloma, Perica, traži, i na‐

  gorčina. Ja zapravo strahovito vjerujem u

  lazi, rješenje, spas, u svemiru, a Nuli

  čovjeka, i zato ga dovodim u tolike

  effort, i u tom svemiru nalazi kugu čovje‐

  kušnje. Da bih ‐ literarnim modeliranjem ‐

  kove razarajuće civilizacije. Treba li oče‐

  u tim ekstremnim uvjetima dokazao

  119

  njegovu vrijednost. U dobru je, je li, lako

  izgrađenih i dorađenih likova i situacija,

  dobar biti, na muci se poznaju junaci.

  čak neuobičajenih stilskih zahvata. Naža‐

  Riječ je naprosto o nekim krajnjim

  lost, napisanje hrvatskim književnim jezi‐

  situacijama, bez kojih književnost nije

  kom. Smeta li te ta činjenica, što si bez

  ništa. Naime, običan čovjek u životu

  krivice osuđen na zatvor jezičnih granica?

  obično ne doživljava te krajnje situacija ‐

  Ja uvijek nastojim pisati na nekakvom

  ili, ako ih već i doživi, najčešće ih ne

  svjetskom nivou. Možda je tajna te ‐ bez

  preživi. On, međutim, o njima ipak mora

  lažne skromnosti ‐ visoke kvalitete

  imati nekakva iskustva, da bi uopće bio

  naprosto u količini uloženoga truda. Ja

  čovjek. Literatura je jedan neobično

  naime, na svojim rukopisima radim jako

  ugodan, lagan i jeftin način da se do tog

  mnogo, prosječno ih prepisujem tri do

  iskustva dođe.

  četiri puta, i to traje godinama. Moja,

  Pri spomenu literature, sjetih se jednog

  dakle, “skribomanija” nije posljedica ne‐

  kolege, SF znalca, koji te je nazvao 'Ja‐

  kakvog bijesnog lupanja i gomilanja

  pancem'', ustvrdivši da si, poput njih, u

  besmislenih, sirovih redaka, već prije

  romanu Nul effort za predložak uzeo

  marljivosti i ozbiljnog, profesionalnog, ne

  roman Orsona Srotta Carda, Govornik za

  baš odveć pohlepnog pristupa poslu. Što

  mrtve, i onda ga dopunio, nadgradio i

  se pak tiče prijevoda, uvijek ga imam

  usavršio.

  negdje u pozadini svijesti. Da ne postoji

  Ja od toga gospodina nisam pročitao

  nada da bi se to jednoga dana moglo

  niti jednog jedinog slovca. Nisam čak ni

  prevesti, ne bih radio s toliko volje. Toliki

  gledao po njegovu scenariju snimljeni

  trud za nekoliko tisuća primjeraka?

  Abys. Odgovara li to na tvoje pitanje?

  Besmislica. A što se tiče jezičnoga

  zatvora, to je naprosto tako. 1 osrednji

  Sličnost je, međutim, ipak evidentna.

  muzičar ili slikar vani se može sasvim

  Sličnost vremena i svijeta u kojemu

  lijepo probiti, ali pisac... Nije tu riječ samo

  živimo taj gospodin i ja još je evidentnija.

  o cijeni prijevoda, nego prije o nepre‐

  Osim toga bih upozorio na činjenicu da

  vedivosti. Jezik je način mišljenja.

  sam ja prvu verziju svog romana napisao

  Literatura je vezana uz određeni etnos.

  prije osam godina, dok je Scott Card svoj

  Tješi me samo što je SF unekoliko

  roman objavio pred dvije ili tri.

  internacionalan, što je lišen lokalnog

  Govornik za mrtve u nas je izišao negdje

  kolorita.

  na prelasku ove i prošle godine, a ja sam

  A što misliš tko u Jugi čita tvoje

  definitivni tekst svog romana predao lani,

  romane?

  negdje u ljetu. Koja korist što ja idem

  Tko čita moju prozu ‐ pojma nemam.

  deset godina ispred svog vremena, ako

  Volio bih znati, ali se naklade ipak raspro‐

  izdavači kasne jedanaest? I čemu ta tolika

  daju. Pokatkad se iznenadim. Mojim se

  fascinacija američkim autorima, kao da je

  Effortom, recimo, oduševio jedan naš

  njima mozak pravljen od nekog drugog

  poznati kipar, koji u životu nije pročitao

  materijala? Američki je autor od našega

  retka SF‐a. Mislim da bi mogao zanimati

  bolji samo u jednom: iza njega stoji

  svakoga koga zanima naprosto dobra

  izdavačka organizacija koja funkcionira u

  knjiga. Možda čak i više od fenova, koji su

  svim svojim funkcijama. A kod nas

  pokatkad skloni trivijalnoj šabloni, ne‐

  izdavačka organizacija stoji ispred autora,

  kakvom literarnom kompostu, kao one

  ne dajući mu da se makne. Fascinacija

  svinje koje su pocrkale od gladi zato što

  američkim autorom zapravo je fascinacija

  su im ‐ zbog kvara “njihove” tvornice ‐

  američkom organizacijom proizvodnje.

  dali galofak malo drukčijeg sastava. Nisu

  To što tvrdim moglo se se, drugim rije‐

  ga htjele ni primirisati.

  čima, izreći i kao da mislim da bi Nul

  Što je s teoretičarima, stručnjacima? Na

  effort mogao dobro proći na svjetskom

  našim se fakultetima ne izučava SF

  tržištu, samo da je napisan na engleskom.

  literatura, a ono što su o njoj rekli

  U njemu ima dovoljno atraktivne avantu‐

  autoriteti poput Milivoja Solara, bivšeg

  re, dovoljno avangardne SF literature,

  ministra kulture Hrvatske, ili tvog prijate‐

  120

  lja Donata, kojeg si umalo skalpirao, po‐

  drugog nikad nije ni bilo? Orwelovo je
<
br />   kazuje njihovo totalno nepoznavanje i

  Ministarstvo istine prema toj mafiji pizdin

  odbijanje tog žanra kao kvalitetne

  dim.

  literature.

  SF publika, kojoj nikad nije bilo do

  Na našim fakultetima ljudi, kao u umo‐

  etabliranih, svrstanih pisaca, uvijek te je

  bolnici, proučavaju sami sebe i jedan

  cijenila i voljela. Dobitnik si i nekoliko

  drugoga. Imamo onu klasičnu situaciju

  nagrada “Sfera”. Za kraj ovog osebujnog

  dva Crnogorca koja su iz brda došli u

  intervjua, reci nešto lijepo i optimistično

  Kotor, pa jedan veli drugome: “Ja ću tebe

  toj svojoj odanoj publici, koja će i ovoga

  zvati vojvodo, a ti mene knjaže, a kakva

  puta pokupovati kompletnu nakladu i

  smo govna kod kuće, to i sami znamo.”

  omogućiti ti da kupiš novi rols royce.

  Ma kakva znanost! Mafijunsko samorek‐

  Hoće li uopće doznati da je knjiga izišla?

  lamerstvo. Pogledaj samo sastav Društva

  U novinama je nema, u knjižarama je

  književnika, pa će ti sve biti jasno: to je

  nema, unatoč tome što se, gdje je ima,

  ekspozitura Filozofskog fakulteta, tamo

  prodaje jako dobro. Moglo bi se dogoditi

  profesori šalju svoje asistente na prak‐

  kao i s Tbulom, da me jedan fan ‐ koji

  tične vježbe iz teoretske književnosti. I

  inače automatski kupuje sav SF koji iziđe

  tako jedni druge hvale, a što se to ne da

  u Jugi ‐ dvije godine nakon što je knjiga

  čitati, za to nikog ne boli glava. Što se pak

  izišla, upita kad će se pojaviti taj roman!

  Solara tiče, njegov je koncept kulture

  Ili da Aleksandar B. Nedeljković objavi

  rađen po Majstoru i Margariti. O Donatu

  vrlo pedantnu i akribičnu bibliografiju Yu‐

  što da kažem? Čovjek koji polemizira tako

  SF, u kojoj Tbule nema. Čini se

  da skače preko stolica i urla, a potom

  nevjerojatnim da jedan takav dvotomni

  čovjeku koji drukčije misli lomi palac,

  roman može naprosto nestati. Ali su kod

  očito je čovjek kojemu radije štemerski

  nas netragom nestajale i veće stvari ‐

  prakticira negoli književno teoretizira.

  čitave su tvornice, pa i čitave divizije

  Mnoge je od tih ljudi moguće shvatiti

  ratnih zarobljenika naprosto propadale u

  ozbiljno samo zato što sami sebe ‐ i jedni

  zemlju. Tako bi se, bojim se, moglo

  druge ‐ shvaćaju tako. Ne razmišljam o

  dogoditi i s Effortom.

  njihovom mišljenju niti me zanimaju

  razlozi njihova nemišljenja. Gospoda

  Rekli smo da za kraj svojim čitateljima

  profesori!

  kažeš nešto lijepo i optimistično.

  Ali kakve su konkretno kritike?

  Evo, najljepša moguća vijest: Novi zag‐

  rebački izdavač AZUR pokreće SF

  Nema ih, niti će ih biti. Pitaju me ljudi:

  biblioteku. Ima para ko pljeve, da kupi

  “Kako su ga ocijenili?” “Nisu ga ocijenili,

  najbolje naslove i angažira najbolje

  niti će ga ocijeniti. Naprosto će ga

  prevodioce. I naravno, da plati najboljeg

  odignorirati.” “Zar je moguće odignorirati

  urednika.

  takav roman?” “Sve je moguće.” I tako će

  i biti. Kao što su odignorirali Tbulu, koja

  Koga?

  je, ako ništa drugo, uz Krležine Zastave,

  Zar to nije jasno? Već sam ti rekao ‐ ako

  koliko je meni poznato, jedini roman

  je to uopće potrebno isticati ‐ da ne

  pune dužine što se iza rata pojavio u

  patim od lažne skromnosti. Biblioteku

  hrvatskoj književnosti. Ali kad neki njihov

  sam zamislio kao štivo prije svega okre‐

  prijatelj deset skupljenih novinskih člana‐

  nuto budućnosti. Radno joj je ime “Treći

  ka izda u pet stotina primjeraka (od kojih

  milenij”. U nekoj doglednoj budućnosti,

  se ne proda ni pedeset), onda su ga pune

  uz svoje “fiction” krilo dobila bi i

  sve novine. Ako je ta mafija postigla da se

  “nonfiction”, gdje bi se objavljivale

  odignorira činjenica da je član predsjed‐

  kojekakve zgodne knjige iz graničnih i

  ništva Društva književnika iz čista mira, na

  bezgraničnih područja znanosti.

  skupštini svom kolegi lomio kosti ‐ a sam

  Živi bili pa videli.

  završio na petnaest dana u šok‐sobi ‐ što

  njima znači naprosto izbrisati jedan

  (Razgovor vodio Hrvoje Prčić)

  roman, jednoga pisca, kao da ni jednog ni

  121

  Miodrag Milovanović

  Priče domaćih autora u 1990. godini

  UPUTSTVO ZA UPOTEREBU

  ostalog, ja sam zadužen za domaći SF,

  tako da u svakom broju dajem dosta de‐

  Prošle godine u Alefu 20 započeo sam

  taljan prikaz priča objavljenih u protek‐

  sa prikazivanjem priča domaćih autora

  lom tromesečju, sa nekakvom ocenom

  naučne fantastike. Te prve godine ogra‐

  svake priče.

  ničio sam se na četiri časopisa koji su naj‐

  Ovaj tekst predstavlja kompilaciju tih

  redovnije objavljivali kraću prozu doma‐

  prikaza, s tim da sada naglasak nije na po‐

  ćih autora, plašeći se da se ne zagubim u

  jedinačnim pričama, već na pokušaju

  prevelikom broju priča. Međutim, ispo‐

  njihovog smeštanja u celokupan autorov

  stavilo se da domaća naučna fantastika i

  opus i u okvire jugoslovenske naučne

  nije tako produktivna: tek nešto više od

  fantastike.

  stotinak priča objavljeno je te godine. To

  Iako sam prošlog puta naglasio da je

  ne predstavlja neki problem za praćenje,

  ovaj prikaz čisto subjektivan, sačinjen bez

  naročito ako se zna da su to većinom

  ikakve želje da nekoga povredi, kao što

  mini‐priče. Mnogo veći problem donosi

  ste mogli videti iz uvodnika jednog od

  činjenica da je često teško otkriti da je

  prethodnih brojeva bilo je pogođenih.

  neka priča uopšte izašla i da li je to njeno

  Žao mi je, ali siguran sam da će ih biti i

  prvo objavljivanje, jer ne postoji nikakav

  dalje. Jedino što mogu da kažem jeste da

  informacioni sistem, nikakvo praćenja te‐

  neću da polemišem. Ja sam rekao svoje,

  kuće produkcije. Grupa ljudi okupljena

  recite i vi, pa da ostanemo prijatelji, da se

  oko Bobana Kneževića koja trenutno radi

  ne ostvari Kardovo predviđanje. Malo nas

  na opsežnoj bibliografiji SF‐a objavljenog

  je ljubitelja naučne fantastike. Ako bismo

  na srpskohrvatskom jeziku, pokušava da

  se svađali, bilo bi nas još manje, a to ni u

  pored pronalaženja starih romana i priča

  kom slučaju nije namera ovog članka.

  prati sve što se trenutno objavljuje. Od

  posebnog je značaja saradnja sa velikim

  ČAS
OPISI

  brojem pisaca koji pružaju dragocene po‐

  datke o pričama koje su objavili van us‐

  Prvo što upada u oči ove godine je od‐

  kog kruga časopisa koji se redovno obra‐

  sustvo časopisa sa kojim je više od de‐

  đuju. Kao i prošloga puta, i sada bih vas

  cenije počinjao svaki mesec, časopisa koji

  zamolio da, ako vam je poznata bilo koja

  je učinio za domaću naučnu fantastiku

  SF priča objavljena van časopisa navede‐

  više nego svi ostali zajedno, SIRIUS‐a.

  nih u narednom poglavlju, pišete ili Boba‐

  Slava mu.

  nu ili Alefu. Bili bismo vam veoma

  Ostao nam je ALEF, jedini specijali‐

  zahvalni.

  zovani časopis za naučnu fantastiku, koji

  Negde u oktobru ove godine Boban je

  se već nekoliko godina batrga ne bi li

  pokrenuo prozin posvećen naučnoj fan‐

  izbegao sudbinu gorepomenutog. Na

  tastici Perpetuum mobile. Časopis je bes‐

  žalost, delimično i krivicom autora koji se

  platan, a oni malobrojni koji nisu bili u

  baš ne pretržu od slanja priča, ove godine

  prilici da ga dobiju dovoljno je da se jave

  objavljeno je samo deset domaćih priča.

  na Bobanovu adresu Poštanski fah 19,

  Malo za časopis njegovog ranga.

  11070 Novi Beograd čime će se obez‐

  Po broju objavljenih domaćih priča

  bediti da im svaki sledeći broj stigne na

  ubedljivo vode Večernje novosti, koje

  kućnu adresu. U časopisu pokušavamo da

  svakog četvrtka, sa malim izuzecima, do‐

  zabeležimo sve što je u vezi sa naučnom

  nose kratku domaću SF priču. Uglavnom

  fantastikom u zemlji, a i da obavešta‐

  su to priče nevelike književne vrednosti,

  vamo šta se u svetu događa. Između

  tako da nemam mnogo pohvala za ovaj

  časopis.

  122

  Dolaskom Zorana Živkovića na mesto

  verziju Tamnog vilajeta 1 u koju će

  urednika SF priče u Politikinom zabavniku

  uključiti sve one priče koje zbog žurbe

  broj i kvalitet objavljenih domaćih priča

  prilikom štampanja prvog izdanja nisu

  se povećao, ali on se neprestano žali da

  bile pripremljene na vreme. Od Darijeve

  jednostavno ne dobija dovoljno priča i da

  zbirke za sada nema ništa, bar koliko je

  često nema bukvalno ni jednu domaću

  meni poznato i kako su me obavestili pisci

  priču koju bi mogao da objavi. Pisci, evo

  koji su mu poslali priče za tu antologiju.

 

‹ Prev