by MoZarD
psihološkom smislu, gde se Vonegat sada
napisao, samo da su mu se leđa našla uz
nalazi. Ponekad Znate‐Već‐Ko odluči da
Sterdženov zid?
nam pokaže "srednjaka".
Naravno, Kilgor Pastrmka ne može
Bokonon je legao na led i rekao zajebi.
zaista da bude Vonegatov dvojnik, zar
Sterdžen je umro sa prvom verzijom ne‐
ne? Na kraju krajeva, za razliku od
dorađenog remek‐dela koje je decenija‐
Pastrmke i od Sterdžena, on je pratio
ma sakupljalo prašinu, ali možda je na
svoju zvezdu i ona ga je odvela u slavu.
kraju krajeva Kilgor Pastrmka imao pravu
Ali sada nam se čini, kada sve svedemo,
ideju. Izvukao je šta je mogao iz slabih
da je Vonegat obdario Kilgora Pastrmku
karata koje mu je podelila sudbina, i
jednom skromnom vrlinom na kojoj bi
ispaljivao je svoje lude ideje dok Plavi
mu i on sam i Sterdžen mogli pozavideti,
Ponor nije došao po njega.
kao braća pod kožom.
Kada Galapagos počinje, Plavi Ponor je
Pastrmka je pocepana vreća. On nema
već odneo Pastrmku, ali čak i kroz
literarni genije Sterdžena, niti Vonegata.
konačnu prazninu gašenja zemaljske
Ali, koliko god bio hronično depresivan,
svesti Vonegat nam dopušta da naslutimo
on ne presušuje, ne blokira se, niti
njegov odblesak na drugoj strani.
postaje ciničan.
Možda je ovo dobar znak u jednom
On nastavlja da izbacuje, i samo vozi, sa
umornom romanu.
svim onim ludim snovima u glavi. Da je
Možda Vonegat sam sebe teši fomom.
Pastrmka imao Sterdženov dar, možda bi
A ako on veruje u to, foma će ga učiniti
bio prvi. Ali da je Sterdžen imao
jakim i hrabrim, i usrećiće njegove
Pastrmkinu
upornost
za
pisaćom
buduće čitaoce.
mašinom, Bogotelo bi bilo prerađeno u
Teodor Sterdžen bi to objasnio bolje od
remek‐delo, za samo jedan vikend, još
mene. Niko bolje od njega. Bogotelo, uz
tamo sedamdesetih, i Riba bi možda
sve svoje omaške karakteristične za prvu
obarao sve sa nogu sledećih deset
verziju, ipak sija na nas sa druge strane
godina.
svojim toplim osmehom razumevanja. Ali
A da je Kurt Vonegat poslušao šta mu
on više nije ovde da nam opet olakša
šapuće glas Kilgora Pastrmke u vreme
srca.
Bog vas blagoslovio, g.Rouzvoter?
Plavi Ponor je došao i uzeo i Teda.
Da je inalo više verovao svojim ludim
123
Ernesto Vegeti
STANJE ZNANSTVENE
FANTASTIKE U ITALIJI
Preveo Darije Đokić
Na zagrebačkom Miniconu '88 trebao sve niža, dok konačno i nestaju pod uredništvom Fruttera i Lucentinija (jedini Itali‐
sam održati predavanje o stanju SF‐a u
jani koji su tada objavljeni su bili njih
Italiji, sa opisom tendencija i mogućnosti
dvojica pod pseudonimima te Palazzeschi
koje pruža tržište.
sa jednom pričom).
Kako se dešava sa svim dobrim konven‐
"Cosmo Romani" započinju odmah sa
cijama, svako toliko nešto pregori; u
domaćim autorima, ali pod pseudoni‐
ovom slučaju bilo je to, mislim na veselje
mom, i tek pred kraj se Italijani javljaju
prisutne publike, moje predavanje. S dru‐
vlastitim imenima (Antonio Belomi). U
ge strane, dio tema mi je "pokrao" Gian‐
dodatku romana nalaze se domaće priče
franco Viviani iz izdavačke kuće NORD.
pisane bez pseudonima.
I tako, evo me opet, ali ovog puta sa
prerađenim tekstom koji sam bio
"IZA NEBA" I "FUTURO"
pripremio za to predavanje.
Italijani su pojavom časopisa "Iza neba"
(1957) i "Futuro" (1962) dobili mogućnost PRECI
da objavljuju, određenom učestalošću,
Između dva rata u Italiji se objavljivalo u
pod vlastitim imenima, a ne pod ame‐
obliku avanturističkih priča sa naučnim
ričkim pseudonimima. Prvi je list bio
spekulacijama, nešto što bi se moglo
namjenjen širim slojevima, dok je drugi
proglasiti sličnim naučnoj fantastici.
imao literarnih ambicija i nastojao se
Tadašnji fantasy analog su bile priče tipa
proširiti na evropsko polje kako bi se
"izgubljenih rasa" alla Rider Haggard.
tukao anglosaksonski utjecaj.
Onda kao i sada, nacionalna je produkcija
"Futuro" je izdržao godinu dana, dok se
bila u manjini u odnosu na inozemnu,
"Iza neba", nakon početnog uspjeha koji samo što su tada Francuzi bili ispred
je čak bio krunisan izdanjem na
Anglosaksonaca.
francuskom, vukao do 1969, uz kratko
Od 1935 nacionalna produkcija postaje
ponovno pojavljivanje 1975.
brojnija. Naravno, žanr tada još nije bio
etiketiran kao takav, a ta je situacija
"GALASSIA"
trajala sve do 1952, do rađenja "Uranije"
Rođen kao brat američkog lista Galaxy,
(tada "Romani Uranije").
časopis je objavljivao romane, povre‐
meno prepuštajući prostor Italijanima
OD "ROMANA URANIJE" DO
(često samim urednicima). Priče su
"COSMO ROMANA"
uglavnom bile smještene u rubriku
Naučna fantastika se u Italiji rađa 1952
Accademia (priče čitalaca), bez obzira na
sa pojavom "Romana Uranije" iako to nije kvalitetu teksta.
bio baš prvi specijalizirani časopis; "Fan-Kada su uredništvo preuzeli Curtoni i
tastična Znanost" je krenuo nekoliko
Montanari bio je vidan pokušaj da se
mjeseci ranije ali je utjecaj bio skroman.
strani i domaći autori izjednače, ali je list
Romani 'Uranie' ispočetka posvećuju
već bio na zalasku.
nešto prostora domaćim autorima, naj‐
bolje ako se potpisuju egzotičfiim imeni‐
"NOVA SF"
ma (Walesko), ali je objavljen i Franco
Ovaj se časopis, kojeg je uređivao Uto
Enna. Kako vrijeme prolazi, imena postaju
Malaguli, rodio u periodu duboke krize
sve egzotičnija, a učestalost objavljivanja
žanra (1968), a bio je gotovo deset
124
godina referentni centar svih ljubitelja.
skloni farttasy literaturi nego naučnoj
Uistinu, uspio je, istina samo na području
fantastici s obzirom na svoje kulturno
kratke priče, izjednačiti domaće i strane
naslijeđe; edicije koje on uređuje za
autore. Ostala izdanja UBRE, izdavačke
SOLFANELLIJA objavljuju isključivo nacio‐
kuće kojoj je "Nova SF" pripadala, izašla nalne autore i pružaju vrlo malo prostora
su sa preko 150 naslova od kojih su samo
SF‐u.
7 bili italijanskih autora, ako uključimo i
&nb
sp; De Turris 1981 definitivno napušta kuću
dva pseudo Van Vogta (a to su bili
FANUCCI, a naslijeđuje ga Pilo. U onome
Rambelli i Festriniero).
što nisu mogli (ili htijeli) duo De Turris ‐
Fusco uspijeva Pilo; pruža domaćim
RAST
autorima široki prostor, istina samo na
Od 1972 započinje period stalnog kvan‐
polju fantastike, bilo za romane, bilo za
titativnog i kvalitativnog rasta. Izdavačka
antologije (koje sam uređuje) ili priče u
kuća NORD se osiiva 1970, usred krize i
dodatku različitih izdanja. Rezultat nije
odmah se konsolidira; nastaju FANU‐
uvijek među najboljima, posebno što se
CCIEVA naučnofantastična izdanja, LIBRA
tiče priča u dodatku koje često služe
eksplodira.
samo da bi se popunio prostor. Ipak, bilo
Italijani se još uvijek moraju dobro
je u tim neurednim i nehomogenim
namučiti kako bi im romani bili objavljeni
dodatcima i dobrih pisaca (Mezzarese,
u spcijaliziranim izdanjima, dok prostor za
Rampini).
priče raste, iako sporo.
SADAŠNJA SITUACUA
NORD objavljuje 1977, nakon sedam
Tržište je u jakoj ekspanziji, ali se broj
godina postojanja, prvog domaćeg auto‐
izdavača smanjio. Tri su specijalizirane
ra, bio je to Luigi Meneghini, a ta je
kuće prisutne u knjižarama: NORD, SOL‐
politika, iako različitim intenzitetom,
FANELLI i FANUCCI koji pojačavaju svoja
nastavljena do danas.
izdanja umnožavajući produkciju, a isto
U tom smo periodu svjedoci nastanka,
vrijedi i za kuću MONDADORI.
uspona i pada časopisa "Robot", lista koji Od nespecijaliziranih izdavača RIZZOLI
je uređivao Vittorio Curtoni, a koji danas
odlučno ulazi u žanr, a primjećuje se
ima mitski status. Na početku je širok
interes i kod LONGANESIJA
prostor dan literarnoj kritici i domaćim
Sa kioska je nestala GARDEN i oni ostaju
pričama. Idila između lista i čitalaca se
monopol MONDADORIJA. Njihova "Ura‐
prekida nakon polemike nastale oko
nia" je dobila sestricu, "Urania Fantasy", a pitanja politike i naučne fantastike, koja
možda uskoro stigne i mali brat mutant
se ubrzo degradirala do trača i poziva na
"Urania Horror".
linčovanje konzervativaca.
Što se tiče prostora za italijanske autore
Poslijednjih se desetak brojeva umorno
situacija je slijedeća:
vuče sastojeći se uglavnom od prijevoda
NORD je praktički zatvorila svoja vrata
američkih antologija, a sa gašenjem lista
do‐maćim autorima;
gasi se i serija kolateralnih izdanja koja ga
FANUCCI nastavlja svoju politiku prema
je pratila i koja, istini za volju, nije nikada
Italijanima pod uvjetom da se odreknu
pružala prostora Italijanima.
honorara i da pišu po novoj modi ‐fantasy
Kuća NORD započinje 1980 sa edicijom
& horror;
"la Collina", koju uređuje Inissero Chre-SOLFANELLI ne odustaje od svoje
maschi, posvećenu neofantastičnom.
orijentacije, ali privilegira fantasy;
Praktički, svi su autori Italijani, a pokušan
MONDADORI je sa "Uranijom" i "Hiljadu je i kontakt sa piscima mainstnam litera-svjetova" pod upravom Montanarija sra‐
ture; čitaoci taj prijedlog izgleda nisu
mežljivo pripuštao domaće autore, a tek
prihvatili i časopis se gasi. Na taj su način
će se vidjeti kako će biti pod Lippijem;
zatvoreni i poslijednji prostori za
PERSEO i njegova "Nova SF" ostaje
naučnofantastične priče.
nepromijenjenog stava, dok "Futiro
Od 1980 ne samo klasične naučno‐
Europa", koju uređuje Lino Aldani, širi
fantastične priče, već i romani bivaju
svoj interes na ostale evropske zemlje,
potisnuti fantasy literaturom. Te godine
što otvara skroman prostor autorima koji
se, inicijativom Gianfiranca De Turrisa,
nisu
sa
anglosaksonskog
govornog
osniva i nagrada "Tolkein" koju široko područja.
podržava izdavač SOLFANELLI. De Turris
teoretizira o činjenici da su Italijani više 125
PRILOZI ZA BIBLIOGRAFIJU DOMAĆEG SF-A
Miodrag Milovanović
DOMAĆI SF PISCI U
"KOSMOPLOVU"
Krajem šezdesetih godina ovoga veka
1970. godine.
prvi put se kod nas pojavio časopis koji je
Kosmoplov je bio prvi ozbiljan časopis
veći deo svog prostora posvećivao nauč‐
koji je kod nas sistematski objavljivao
noj fantastici. Bio je to Kosmoplov, a
domaću naučnu fantastiku. Domaći pisci
izdavač časopisa bila je novinska izda‐
počeli su da se pojavljuju od petog broja i
vačka kuća "Duga".
do gašenja časopisa ukupno je objavljeno
Pokretanje jednog takvog časopisa čini
12 priča domaćih autora.
mi se da je bio logičan odgovor na sve
Druga karakteristična činjenica koja
veće interesovanje za astronautiku koje
dokazuje ozbiljnost pristupa domaćoj
se u to vreme javilo u vezi sa prvim
naučnoj fantastici je potpisivanje autora
čovekovim putovanjem na jedno drugo
domaćim imenima. Pre Kosmoplova, čas‐
nebesko telo ‐ Mesec. Ni izdavačka kuća
opis koji bi i objavijivao domaću naučnu
koja je pokrenula Kosmoplov nije
fantastiku zabašurivao bi to krijući pisce
slučajno uletela u taj poduhvat ‐ već neko
pod anglosaksonskim pseudonimima. Pri‐
vreme u časopisu Zeleni dodatak gotovo
mera je mnogo; Esad Jakupović objav‐
redovno objavljivane su kraće SF priče.
ljivao je u Ekspertu, Zelenom dodatku,
U martu 1969. godine, nekoliko meseci
Politikinom zabavniku pod gomilom
pre leta Apola XI pojavio se prvi broj
pseudonima; Edvard Kingston, Edvard
Kosmoplova. Naslovna priča bila je "Sve‐
Šagal, Ričard Anders, Dase Jak, E.J. Mars,
mirska Odiseja" Kejta Lomera, a gotovo
Aster Fajerbol, Esja Kupov; Vladimir Im‐
dve trećine časopisa bile su posvećene
perl pisao je za Plavi dodatak, X‐100,
naučnoj fantastici. Ostala trećina pripa‐
Apolo i pod svojim imenom, ali i pod pse‐
dala je vestima iz astronautike, mada je
udonimom Vil Mardi; Damir Mlkuličić
bilo i drugih sadržaja vezanih za popu‐
objavljivao je u Zovu, Studentskom listu,
larizaciju nauke.
Vjesniku pod pseudonimima Mike Da‐
Glavni i odgovorni urednik časopisa bio
mes, Dane Mac Ulage, itd.
je Gavrilo Vučković, koji će i kasnije igrati
U Kosmoplovu domaći pisci su se
značajnu ulogu u razvoju naučne fantas‐
potpisivali punim imenom i pre
zimenom,
tike kod nas, kada po gašenju Kosmo‐
a ponekad je čak izlazila i beleška o piscu;
plova bude pokrenuta Galaksija, list koji
znak male pažnje prema piscu i čitaocima
će, takođe, više godina redovno objav‐
koji su kasnije vodeći domaći SF časopisi
ljivati naučnu fantastiku, istina u manjem
Sirius i Alef neopravdano zapostavili.
obimu.
Kvalitet domaćih priča objavljenih u
Međutim, posle početne euforije, inte‐
Kosmoplovu je prilično nizak, što ne čudi
resovanje je polako jenjavalo, pa je i tiraž
mnogo ako se ima na umu da pre toga
časopisa opadao. U uvodnicima česta su
domaći pisci naučne fantastike praktično
bila upozorenja da časopis posluje sa
nigde nisu mogli da sistematski objavljuju
gubitkom. Pokušalo se nešto sa prome‐
svoja dela. Pored toga, kada se o
nom učestalosti izlaženja, sa smanjiva‐
kvalitetu priča sudi treba znati da u to
njem dela posvećenog naučnoj fancastici,
vreme kod nas nije bilo objavljeno ni
ali ništa nije pomoglo, tako da je posle 24
preterano mnogo kvalitetnih stranih
broja časopis prestao da izlazi 30. maja
ostvarenja na koje bi se domaći pisci
126
mogli da ugledaju.
energije, Fok oblikuje svoje telo po uzoru
Ako se posmatra dužina priča, vidi se da
na ljudsko, ali kada je napravio jednu
su to većinom sasvim kratke priče. Samo
ruku, energija i konačno nestaje. Ostaje
tri priče duže su od pet standardnih
mu samo snage da gnevno zavitla jednom
novinarskih kartica, a i one imaju manje
jedinom rukom metalnu ploču. Srećom,
od deset kartica.
ona probija kupolu i energija Sunca kulja
Kratkoća tih priča, uz poneku beleišku o
unutra, donoseći život koloniji. Fok odlazi
piscu, dokazuje nam da su te priče
da i ostalima oda tajnu transformacije.
pretežno pisali početnici, većinom mladi
Ako se oduzme isforsiran srećan zavr‐
ljudi koji su se više zanimali za tehniku
šetak, priča pokazuje znake začuđujuće
nego za književnost.
orginalnosti. Pismenost je na zavidnom
K
nivou, a poseban kvalitet donosi činjenica
osmoplov je bio orjentisan prema kla‐